Farah Lutvica je redovni trener na Hipnoza Institutu Holandija (HIN) od 2016. godine. Dobila je licencu od vlasnika instituta, Edwina Selija, za održavanje kurseva na našem jeziku. Edukovana je od mladih dana kod Johna Grindera, jednog od osnivača NLP-a, što je čini visoko kvalifikovanom u ovoj oblasti.
Kada se suočavamo sa emocionalnim blokadama, traumama ili duboko ukorenjenim strahovima, regresija može biti izuzetno korisna terapijska metoda. Regresija omogućava osobi da se vrati u prošlost i ponovo proživi trenutke koji su ostavili emotivni trag. Međutim, tokom ove tehnike može se dogoditi i pojava koja može zbuniti i terapeuta i klijenta – amnezija.
Regresija je terapeutska tehnika u kojoj se klijent, vođen terapeutom, vraća u prošlost kako bi se povezao sa traumatičnim iskustvima iz detinjstva ili drugih ranijih faza života. Ova tehnika pomaže u otkrivanju i razumevanju potisnutih osećanja i obrazaca ponašanja.
Unutrašnje dete: Regresija se često fokusira na rad sa tzv. unutrašnjim detetom – delom naše psihe koji zadržava emocije iz perioda detinjstva. Ključna korist ove metode je emocionalno oslobađanje i integracija prošlih iskustava sa sadašnjim životom.
Jedan od izazova u regresiji je tačno prepoznavanje uzrasta klijenta tokom evociranja sećanja. Ponekad se dešava da klijent pomeša sadašnje godine sa uzrastom u trenutku traume. Na primer, klijent može reći: "Imam 50, 55 godina..." dok zapravo govori o iskustvu iz detinjstva.
Da bi se izbegla konfuzija, terapeut mora pažljivo voditi klijenta kroz seansu i praviti razliku između sadašnjeg i prošlog uzrasta, koristeći tehniku povratka u određeni period života.
Amnezija u terapijskom kontekstu nije klasičan gubitak pamćenja, već stanje u kojem klijent, pod hipnozom, privremeno zaboravlja određene detalje. Ovo može biti spontana reakcija na jake emocije ili rezultat sugestivnog govora terapeuta.
Zašto se javlja amnezija? Mozak može blokirati traumatična sećanja kao mehanizam samoodbrane. Tokom hipnoze, kada se traume ponovo otvore, mozak može automatski "isključiti" pristup tim sećanjima kako bi zaštitio osobu od prevelikog stresa.
Jedan od primera koji ilustruje ovaj fenomen je slučaj klijentkinje koja je tokom terapije zaboravila važan deo sećanja na majku, ali se kasnije spontano prisetila kada je pritisak bio manji. Ovo pokazuje koliko je važno ne forsirati sećanja tokom regresije, već dopustiti da se ona pojave prirodno.
Amnezija nije neuspeh terapije već može biti pokazatelj da se klijent suočava sa dubokim emocionalnim sadržajem. Terapeut treba da prati emocionalni tok i ne insistira na prisećanju. Strpljenje i podrška tokom seanse omogućavaju klijentu da na siguran način otvori i obradi traumatična iskustva.
Najveći Hipnoza Institut u Europi organizuje sada trening i na našem jeziku 2025!
Treća generacija!
Unesite svoje ime i e-mail ispod da biste odmah dobili pristup našem uzbudljivom webinaru o hipnoterapiji.